Osnovan 1888. godine, Nacionalni muzej Bosne i Hercegovine najstarija je kulturna i naučna institucija zapadnog stila u zemlji. Ideja o osnivanju muzeja seže u sredinu 19. vijeka, u doba kada je Bosna i Hercegovina još uvijek bila dio Osmanskog carstva kao Bosanski Eyalet( država) . Ipak, bilo je potrebno četrdeset godina i promjena vlasti da bi se ideja ostvarila. 1878. godine Bosanski Eyalet okupirali su Austrougari koji su sa sobom donijeli nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. To je uključivalo unapređenje nauke kroz istraživanje i akademski i institucionalni razvoj. Kao neistražena balkanska zemlja, Bosna i Hercegovina probudila je interes mnogih austrougarskih učenjaka, ali i pseudo-učenjaka i lovaca na blago. Kao rezultat toga, mnogi kulturni artefakti su odnešeni iz zemlje. To je ubrzalo ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja, koji se dugo pripremao. Prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Nacionalni muzej, 1. februara 1888. godine. Pokrajinska vlada, kao osnivač, imenovala je vladinog savjetnika Kostu Hörmanna za direktora muzeja. Izvorni muzejski objekti u središtu grada ubrzo su postali neprikladni za rastuću zbirku, pa je 1909. započela gradnja novog muzejskog kompleksa koji se sastoji od četiri paviljona i botaničkog vrta. Objekat je završen i svečano otvoren 1913.godine. Dugo je ostao jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks u bivšoj Jugoslaviji. U njemu se do danas nalazi Nacionalni muzej Bosne i Hercegovine.
