Titov bunker

Titov podzemni nuklearni bunker, nazvan Arka, jedno je od jedinstvenih mjesta u Bosni i Hercegovini. Smješten pod zemljom, bunker je danas također umjetnička galerija i jedan od najočuvanijih spomenika nekada poznate socijalističke Jugoslavije. Kamuflirano s tri kuće koje su s objektom povezane dugim hodnicima, ovo podzemno nuklearno sklonište nalazi se na putu od Sarajeva do Mostara, u malom gradu Konjicu. Nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata, pokojni jugoslavenski čelnik Josip Broz Tito odlučio je izgraditi strogo povjerljivi bunker koji će štititi vladajuće dužnosnike u slučaju nuklearnog napada. Ovaj 26 godina dug projekat završen je 1979. godine, a jugoslavenski dužnosnici potrošili su oko 4,5 milijardi dolara na njegovu izgradnju. Smješten je na oko 270 metara pod zemljom. Bunker je bio dobro zaštićen od javnosti, čak i godinama nakon bosanskog rata i raspad Jugoslavije. Sve do kasnih 1990-ih, sklonište je bila najveća vojna tajna i nakon što je otvoreno za posjete, mnogi su se ljudi iznenadili kad su vidjeli koliko je dobro opremljeno i moderno. Imao je uređaje i komunikacijske sisteme za koje u to vrijeme nitko nije niti znao da mogu izdržati nuklearni napad od 25 kilotona TNT-a, puno jače od bombi detoniranih nad japanskim gradovima Hirošimi i Nagasakiju 1945. Bunker je konačno dovršen 1979, godinu dana prije Titove smrti i nikada nije u potpunosti vidio ovaj podzemni kompleks. Ovaj ogromni objekt pod planinom Zlatar ima više od stotinu soba na površini od 6400 četvornih metara. Kad je u potpunosti opskrbljen svim potrebnim zalihama, ARK može primiti oko 350 ljudi tijekom šest mjeseci. Kako su mnogi socijalistički spomenici i vojni objekti u Bosni i Hercegovini uništeni u bosanskom ratu 90-ih, ARK danas služi kao jedan od najbolje očuvanih primjera socijalnog, ideološkog i vojnog sistema Socijalističke Jugoslavije. Njegovo jedinstveno mjesto i netaknuta unutrašnjost sa svim suvenirima privlače domaće i strane posjetitelje, ali i umjetnike, naučnike i novinare iz cijelog svijeta.